Povijest igara na sreću stara je vjerojatno koliko i povijest naše civilizacije. Ljudi su se oduvijek kladili na ishode borbi gladijatora, konjskih utrka, rezultate izbora i mnogih drugih događaja. Natjecateljski duh i iskonska potreba za igrom donijeli su strast prema igrama na sreću.

Igra Loto nastala je u Italiji u vrijeme renesanse. Već su tada postojali razvijeni oblici klađenja: kladilo se u ishod borbe, dan Papine smrti, rezultat pomorskog putovanja, dan rođenja prijestolonasljednika i slično. Kao igra koja se sistematski priređuje, Loto se pojavljuje u Genovi 1620. godine. Tada je poduzetni Benedetto Gentile, član Velikog vijeća Genove, došao na ideju da dotadašnji interes ljudi sistematski uredi. Naime, u Genovi tog doba, svake godine se od 90 kandidata biralo pet članova Velikog vijeća. Građani su pokušavali pogoditi rezultate izbora i međusobno su sklapali novčane oklade. Benedetto Gentile je iskoristio ovakav interes, organizirao igru i kasnije je proširio i u druge zemlje pod imenom "Genovski Loto". Kod "Genovskog Lota" nije bilo kupona i listića kao danas. Prijavljene oklade su upisivane u posebne knjige koje su vodili vlasnici sabirnih mjesta. Učesnici su dobijali potvrde s popisom brojčanih kombinacija. Nakon održanog izbora učesnik je znao rezultat igre, a dobitnicima su isplaćivane nagrade, čija visina je zavisila o visini oklade. Ovakav način priređivanja Lota zadržao se dugo u Italiji, pa o tome postoje i pisani dokumenti. Izmišljen u Genovi, Loto se brzo širio Evropom onog vremena. Prvo se proširio na sve državice na teritoriju današnje Italije, potom se javlja i u Francuskoj, Španjolskoj, Engleskoj, Austriji a najkasnije u Njemačkoj, gdje je prvi Loto priređen tek 1763. godine u Berlinu, za račun kralja Pruske.

Teško je naći filozofa ili sociologa koji se u svom radu nije bavio fenomenom sreće. Dvije važne grane matematike, teorija vjerojatnosti i kombinatorika, uvelike svoj razvoj duguju upravo igrama na sreću. Rasprave oko igara na sreću traju i danas. Jedni ih osporavaju kao leglo nečasnih strasti koje potiču nerad, lažnu nadu u lagodan život i trenutačno bogatstvo. Na svu sreću mnogo je više onih koji vole igru i sudjelovanje u njoj smatraju velikim zadovoljstvom. Neizvjesnost i rizik rastu ovisno o ulogu kao i mogućnosti većeg dobitka koji u modernim igrama na sreću igraču daju šansu da zadovolji svoje potrebe i želje.